Srebrenik je tvrđava u Bosni i Hercegovini koja se nalazi iznad istoimenog grada, sjeverno od Tuzle, na prostoru nekadašnje župe Usora koja je tokom srednjeg vijeka bila poprište stalnih sukoba Bosne i Mađarske, a od XV vijeka i Otomanske imperije.  Smještena je na usamljenoj kamenoj stijeni i jedini način ulaska je preko drvenog mosta, koji preko provalije povezuje samu stijenu sa ostatkom uzvišice, što je čini neosvojivom na juriš. Prvi put se pominje 15.02.1333. godine u ugovoru koji su pod Srebrenikom (tzv. Srebrenička povelja) zaključili Ban Bosne Stefan II (1322-1353) sa jedne i predstavnici Dubrovačke republike sa druge strane, o ustupanju Stona, Pelješca, Prevlake i još nekih posijeda Republici u zamijenu za godišnji danak od 500 perpera.

Od 1393. godine kada su ga Mađari prvi put zauzeli, pa do 1512 kada su ga Osmanlije konačno i trajno zauzele, više puta je osvajan i opsijedan. Danas su od nekadašnje tvrđave ostale dobro očuvane ruševine koje se i dalje monumentalno uzdižu nad okolinom.

Srebrenikča kula se sastoji iz tri dijela, koja se nadovezuju jedan na drugi, sa četiri kule i omanjim dvorcem. Do ulazne gradske kapije se stiže drvenim mostom preko provalije, koji se u slučaju opasnosti lako mogao ukloniti. Donji Grad čini ulazna kvadratna četvorostrana kula-kapija sa pomoćnom zgradom i dvorištem, odakle se pored okrugle četvorostrane kule stiže do platoa na kome se nalazi kasarna. Pored kvadratne četvorostrane kule vode kamene stepenice do pješačke kapije Gornjeg Grada odnosno Srebreničke citadele. U citadeli se nalazi manji dvorac, pored koga je na vrhu stijene iznad ulazne gradske kule-kapije smješten veliki okrugli četvorostrani Donđon.